LOGIKA U DRUGIM PREDMETIMA




Često, čitajući udžbenik iz logike, učenici gube pojam o jednostavnosti samog kolegija i njegovoj primjeni u stvarnom životu koja je naposlijetku ključna. Vježbe koje pronalazimo u logičkim sveskama su često samo trening za mozak, međutim njenu praktičnost valja primjeniti i u nastavi drugih kolegija. Pronalaziti logiku u stvarima i procesima koji nas okružuju je ključno u smislu da percipirajući događanja i situacije možemo sebi uvelike pojednostavniti život. Logika modernog doba nam nije samo potrebna u svakodnevnim situacijama, već nam je potrebna kako bi postali što vještiji u poslu, kako bi kvalitetno iskoristili uloženo vrijeme i sačuvali energiju koja nam je prijeko potrebna za dugoročan i vitalan život.

Podučavajući mlade ljude smatram kako je implementacija logike kroz druge predmete isključivo bitna. Kroz nastavni program logiku često, putem njenih postulata, koristimo u matematici, fizici, pa čak i prihologiji, dok postoje razni načini kako je uključiti u vježbe ostalih društvenih predmeta. Iako povijest mnogi smatraju isključivo predmetom gdje se uče napamet činjenice iz vremena iza nas, ne možemo zanemariti njen logički slijed događanja prošlih radnji koje su povezane obrazcima koji se stalno ponavljaju. Vrlo jednostavno možemo analizirati prošlost na način da pratimo odnose moći, interesne skupine i protok novca među njima.

Za učenike trećeg razreda srednje škole koji pohađaju gimnazijski program osmislio sam set vježbi koje povezuju povijesna događanja i poput kviza imaju u sebi logičke kodove koje valja otključati odnosno rješiti. Nazvao sam ih Razbijanje povijesnih kodova i dobar su princip kako zauvijek zapamtiti neke povijesne činjenice jer za razliku od pročitanog teksta, ovdje proces istraživanja i pronalaženja odgovora stvara bazu memorije koja ostaje.

Svaki učenik dobije tri zagonetke koje treba rješiti, a tri riješene zagonetke daju konačni odgovor. Vježbe se mogu rješavati individualno ili u grupi.


Primjer:

  1. Nalaziš se na mjestu koje je jedno od sedam. Izgubljen u svijetu kljiga, pogodi u kojem si gradu? Odgovor je Aleksandrija, a radi se o biblioteci koja je jedno od sedam svijetskih čuda.


  2. Ime grada te vodi u Gaugamelu. Datiraj vrijeme u kojem se nalaziš. Odgovor je 331 g. pr. Kr. kada je Aleksandar veliki na spomenutom mjestu porazio Perzijance.


  3. Ako pomnožiš brojke pronađene godine, pronalaziš krug čija vrata čuvaju Brut i Kasije. Ti si kreator ove priče koja je za svoje vrijeme bila revolucija. Pogodi tko si. Odgovor je Dante Alighieri koji je napisao 'Pakao' u kojem 9. krug pakla čuvaju po njema dva najveća izdajnika antičkog doba.



Na kraju konačni odgovori svih grupa daju glavno konačno rješenje. Npr. Dante, Michelangelo... mogu dati konačno rješenje Renesansa. Ovo je samo jedan od jednostavnijih primjera kako konstruirati set vježbi koji mogu biti izrazito korisni u povezivanju činjenica i konačnom zaključivanju, te kako povezati kolegij povijesti i logike unutar njih.